U Bosni i Hercegovini trenutno se liječi najmanje 65 pacijenata s dijagnozom plućne arterijske hipertenzije (PAH) – rijetke, ali ozbiljne bolesti koja pogađa plućne arterije i srce. Iako su savremene terapije koje produžavaju život i značajno poboljšavaju kvalitet pacijenata dostupne u zemljama Evropske unije, u Federaciji BiH bolest i dalje nema adekvatan tretman.
Kako bi se ukazalo na važnost prepoznavanja i liječenja ove bolesti, J.U. Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ organizira konferenciju „Plućna arterijska hipertenzija – bolest koju je potrebno liječiti“, u četvrtak, 16. oktobra 2025. godine, s početkom u 13:00 sati u konferencijskoj sali bolnice.
🔬 Stručna predavanja i svjedočanstva pacijenata
Konferenciju će otvoriti prof. dr. Azra Husić i prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, koji će govoriti o značaju podizanja svijesti o rijetkim bolestima i potrebi za multidisciplinarnim pristupom u njihovom liječenju.
Dr. Tijana Muhić-Skalonja će predstaviti kliničku definiciju i oblike plućne hipertenzije, dok će prof. dr. Edin Begić iznijeti dijagnostičko-terapeutske modalitete i prikazati iskustva iz kliničke prakse.
Poseban segment konferencije bit će posvećen svjedočanstvima pacijenata koji već godinama žive s plućnom arterijskom hipertenzijom, čime se želi naglasiti koliko rana dijagnoza i dostupnost terapije mogu značiti razliku između života i smrti.
🫁 Multidisciplinarna diskusija
Završni dio konferencije obuhvatit će diskusiju pulmologa, kardiologa, reumatologa, fizijatara i kliničkih farmakologa, koji će iz svojih stručnih perspektiva govoriti o značaju specifične terapije za PAH.
Diskusiju će moderirati mr. sci. dr. Anela Šubo.
🎯 Poruka konferencije
Cilj ovog stručnog skupa je jasan:
Pacijente s plućnom arterijskom hipertenzijom treba liječiti specifičnim lijekovima koji su standard savremene medicine. Nažalost, ti lijekovi još uvijek nisu dostupni svim pacijentima u Federaciji BiH, što ih stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na oboljele u susjednim zemljama i EU.
Dok pacijenti u Bosni i Hercegovini još uvijek čekaju osnovna prava na dijagnozu i terapiju, zemlje Evropske unije već godinama imaju nacionalne registre oboljelih, timove multidisciplinarnih stručnjaka i pokrivene troškove liječenja kroz sistem zdravstvenog osiguranja.
Zahvaljujući takvom pristupu, očekivano trajanje života pacijenata s PAH-om u tim zemljama produžilo se za više od deset godina u posljednjoj deceniji.
